Biti alergičan znači reagovati drugačije od drugih ljudi na neku materiju, a alergijske reakcije mogu biti blage, ali i fatalne. Oko 1 odsto ljudi je preosetljivo na pčelinji otrov, odnosno drugim riječima, ogromna većina stanovništva nakon uboda pčele ima samo lokalnu reakciju, i za njih nema nikakve opasnosti – kazao je dr Rodoljub Živadinović, specijalista opšte medicine u Domu zdravlja Aleksinac, i predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS), koji je nedavno održao predavanje u okviru Škole pčelarstva u Kući meda u Danilovgradu.
Tema njegovog izlaganja je bila posvećena alergiji na ubod pčele i sprečavanju pojave alergije na pčelinji otrov.
Dr Rodoljub Živadinović. ističe da neki istraživači smatraju da će do 2021. godine polovina stanovnika Zemlje imati neku vrstu alergije, najverovatnije zbog sve većeg zagađenja prirodne sredine, pa će i procenat preosjetljvih na pčelinji otrov blago porasti.
– Danas su djeca mnogo manje izložena mogućim alergenima iz okoline zbog pojačane higijene, pa imuni sistem nema priliku da tokom najranije mladosti dobro prouči svijet oko sebe i prihvati ga kao normalnu okolinu. Zato se kasnije alergije javljaju češće nego što je to bio slučaj ranije – naveo je Živadinović.
Doktor je kazao da je vjerovatnoća da će djeca alergičnih roditelja biti i sama alergična 70 odsto, a ako je alergičan jedan roditelj, vjerovatnoća je ispod 30 odsto, te ako roditelji nisu alergični, vjerovatnoća je manja od 10 odsto, kao i da su žene i djeca osjetljivija na pčelinji otrov od muškaraca.
– Osobe koje su već alergične na neke vrste hrane (mlijeko, jaja, riba, morski plodovi...), ili na druge alergene (ljekovi, polen iz vazduha...), imaju od dva do 10 puta veći rizik da budu alergične i na pčelinje proizvode. Pčelinji otrov se u mnogim zemljama legalno koristi i u terapiji mnogih bolesti zbog svojih dokazanih korisnih dejstava, ali se ne smije upotrebljavati kod alergičnih osoba – istakao je on.
Živadinović je naveo da je najbolji način za sprječavanje pojave alergije prevencija uboda pčela, kao i da osobe koje su inače preosjetljive, treba da izbjegavaju svaku priliku da se sa pčelom susrijeću.
– Pčele su posebno razdražljive pri promjeni vremena, tokom bespašnog perioda, velikih vrućina, visoke vlažnosti vazduha, stajanja na putu njihovog leta, uznemiravanja pčela udarcima u košnicu, kod jakih mirisa koje čovjek širi (znoj, pesticidi, parfem, šampon i lak za kosu, krema za sunčanje, sveže oprana odjeća koja miriše na prašak...), kod neprijatnih mirisa koji su inače i čovjeku neprijatni, kao i prilikom naglih pokreta, te ih treba izbjegavati – savjetuje Živadinović. D.Lj.

---

Pincetom vaditi žaoku
Živadinović je istakao da pri ubodu, pčela ubrizga u tijelo čovjeka oko 50 mikrograma otrova i da odmah nakon uboda, najprije treba ukloniti žaoku što nije lak zadatak jer je žaoka pčele testerasto nazubljena, tako da se teško vadi iz kože sisara, te da obično dio žaoke ostane u tijelu, jer se otkine, što nije strašno.
– Sa žaokom iz tijela pčele izađe i mjehur sa pčelinjim otrovom koji se kontrahuje i nakon uklanjanja pčele, te i dalje ubrizgava otrov u organizam. Zato je bitno što prije ga ukloniti, da bismo smanjili količinu unijetog otrova, ali nikako tako što ćemo žaoku sa mjehurom otrova stisnuti na primjer sa dva prsta, jer ćemo tako ubrizgati sav otrov u kožu, već nožićem ili na neki drugi način, treba sastrugati žaoku i mjehur sa kože, a najbolje je koristiti finu pincetu, kojom se žaoka hvata ispod mjehura sa otrovom. Mjesto uboda zatim možemo premazati sa 70% etil alkoholom. Nakon uklanjanja žaoke, možemo uzeti eventualnu terapiju, a korisno je na mjestu uboda držati hladne obloge ili led, što će ublažiti lokalnu reakciju organizma. Ubod pčele je umjereno bolan, zbog biogenih amina i peptida koje sadrži – objasnio je doktor Živadinović.